Dr. Lucija Tomljenović: Štetne tvari u cjepivima za djecu
- Paula Sambrailo
- 18. ožu 2016.
- 2 min čitanja

Dr. Lucija Tomljenović, mikrobiologinja i biokemičarka, osobno istražuje opasne tvari u cjepivima i otkriva informacije koje se javnosti konstantno prešućuju. Trenutno radi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Istraživanje se temelji na objašnjavanju mehanizama kojima cjepiva i njihovi kemijski dodaci mogu izazvati neurološke i autoimune bolesti.
Njezin rad objavljen je u poznatim medicinskim časopisima uključujući JAMA, Lupus i Annals of Medicine. Prije posla u Kanadi radila je u Australiji gdje je dala otkaz jer je šef od nje tražio da izbaci rezultate iz analize podataka kako se ne bi saznalo za štetan učinak cjepiva na životinjama. "Eksperimenti na životinjama pokazali su i da prekomjerna stimulacija imunološkog sustava u kritičnim razdobljima ranog razvoja može prouzrokovati dugotrajne negativne posljedice na normalan razvoj kognitivnih i socijalnih sposobnosti." - rekla je Tomljenović.
Većina od navedenih simptoma je vrlo karakteristična za autizam. Pedijatrijska cjepiva sadrže brojne sastojke koji su potencijalno toksični za mozak u razvoju (formaldehid, aluminij, živa itd). Individualno neki od tih sastojaka, primjerice živa, uzrokuju razvojne poremećaje u životinja slične autizmu i u količinama koje su direktno ekvivalentne onima koje djeca primaju cijepljenjem. Aluminij koji se dodaje i živa koja se dodaje kao konzervans su neurotoksini i iznimno jaki stimulatori imunološkog sustava.
Aluminij unesen cijepljenjem u ranom postnatalnom razdoblju oštećuje razvojne programe mozga narušavanjem razina ključnih imunoloških molekula u mozgu koje su odgovorne za pravilan razvoj živčanog sustava.
"Cjepiva su nepotrebna jer je većina infektivnih bolesti iskorijenjena putem bolje sanitacije i prehrane mnogo prije nego što su cjepiva dovedena u širu uporabu. S druge strane, prekomjerno cijepljenje je jedan od glavnih razloga što su danas u alarmantnom porastu autoimunološke bolesti i neurološki poremećaji. Ogromna literatura svjedoči o tome ali nažalost, malo ljudi nađe vremena da je prouči. Najveća obrana od bolesti je u zdravoj hrani, higijeni i 7-8 sati spavanja dnevno, no od takvog pristupa farmacijska industrija ne može zarađivati. Uistinu, među današnjim medicinskim postupcima, cijepljenje je jedno od onih s najmanje čvrstog znanstvenog utemeljenja.“ - istaknula je doktorica.
Legislativa koja uskraćuje pravo na odbijanje ili koja izbjegava pravo na informirani pristanak nije niti etična niti temeljena na znanosti. U Hrvatskoj je cijepljenje djece protiv zaraznih bolesti zakonska obaveza i roditelji nemaju pravo na slobodu izbora. Pitanje je vremena kada će naše vlasti konačno učiniti nešto za dobrobit Lijepe naše.
Comments